COVID i salda tekućih računa europodručja: naglasak na uslugama
10. kolovoza 2022.
Pandemija bolesti COVID‑19 prouzročila je jedno od najvećih smanjenja globalne proizvodnje od Drugog svjetskog rata i snažno pogodila globalnu trgovinu. U većini država europodručja razmjena roba i usluga 2020. znatno se smanjila te su salda tekućih računa snažno reagirala na promjenu gospodarskog i društvenog okružja. Iako se ukupni saldo tekućeg računa europodručja (mjeren kao udio u BDP‑u) nije znatno promijenio, u pojedinačnim državama europodručja došlo je do većih promjena salda (Grafikon 1.). Na primjer, Cipar, Francuska, Grčka i Malta zabilježili su znatna pogoršanja salda tekućeg računa. Za razliku od njih, Irska i Litva u drugoj polovici 2020. zabilježile su poboljšanja salda tekućeg računa.
Grafikon 1. Saldo tekućeg računa europodručja
postotak BDP‑a; isprekidane crte prikazuju države europodručja s najvećim viškom i manjkom za svako tromjesečje
Izvor: ESB
Zbog ograničenja povezanih s pandemijom izvoz i uvoz usluga smanjio se čak i više od ukupne gospodarske proizvodnje. U trećem tromjesečju 2020. na izvoz usluga europodručja odnosilo se 7,2 % BDP‑a dok se udio uvoza usluga smanjio na 6,4 % BDP‑a (Grafikon 2.).
Grafikon 2. Razmjena usluga u europodručju
postotak BDP‑a
| ■ | Prijevoz, izvoz | ■ | Putovanja, izvoz | ■ | Telekomunikacije, izvoz | ■ | Naknade za uporabu intelektualnog vlasništva, izvoz | ■ | Izvoz ostalih usluga | ||
| ■ | Prijevoz, uvoz | ■ | Putovanja, uvoz | ■ | Telekomunikacije, uvoz | ■ | Naknade za uporabu intelektualnog vlasništva, uvoz | ■ | Uvoz ostalih usluga |
| ― Saldo računa usluga |
Izvor: ESB
Neke kategorije usluga bile su jače pogođene od drugih. Međunarodna putovanja gotovo su se zaustavila a znatno pogođene bile su i usluge prijevoza. Istodobno su neke usluge iz krize izašle bez posljedica ili čak s boljim rezultatima. Na primjer, izvoz i uvoz telekomunikacijskih usluga u europodručju tijekom cijelog razdoblja pandemije i dalje je rastao unatoč smanjenju ukupne razmjene usluga.
Grafikon 3. Transakcije na tekućem računu europodručja s glavnim drugim ugovornim stranama
postotak BDP‑a europodručja
Izvor: ESB
Napomena: Iz podataka za Kinu i izvanteritorijalna financijska središta isključeno je posebno upravno područje Hong Kong.
Grafikon 3. prikazuje transakcije ne tekućem računu europodručja s glavnim drugim ugovornim stranama, mjerene kao udio u BDP‑u europodručja. Saldo računa europodručja sa svim trgovinskim partnerima izvan europodručja u Europi, osim s Češkom i Bugarskom u nekim tromjesečjima, bio je pozitivan. Pozitivan saldo ostvaruje se i s Brazilom, Kanadom, Indijom, Sjedinjenim Američkim Državama i Hong Kongom. Međutim, saldo tekućeg računa s Kinom i Rusijom i dalje je negativan. Treba napomenuti da je 2020. zabilježen najveći manjak odnosno višak salda tekućeg računa europodručja s Češkom, Ujedinjenom Kraljevinom i Poljskom od 2014.
U platnoj bilanci bilježe se i sažimaju sve gospodarske transakcije između rezidenata države ili gospodarskog područja (u ovom slučaju europodručja) i nerezidenata tijekom određenog vremenskog razdoblja (obično mjeseca, tromjesečja ili godine).
Platna bilanca sastoji se od tekućeg računa, kapitalnog računa i financijskog računa.
Različiti gospodarski resursi koji se pružaju i primaju (npr. roba, usluge, prihodi ili financijska imovina) vode se na pojedinačnim računima unutar platne bilance. Zbroj salda tekućeg i kapitalnog računa jest neto kreditiranje (višak) odnosno neto zaduživanje (manjak) dotične države ili gospodarskog područja.
U financijskom računu prikazane su neto nabava i prodaja financijske imovine i obveza između rezidenata i nerezidenata. Neto saldo financijskog računa konceptualno je jednak neto kreditiranju ili neto zaduživanju, koji se izvode iz tekućeg i kapitalnog računa.
Struktura platne bilance
| Tekući račun | Roba | opća trgovina, neto izvoz robe za preprodaju i nemonetarno zlato (zlato koje vlasti ne drže kao pričuve) |
| Usluge | proizvodne usluge, usluge popravaka, prijevoz, putovanja, građevinarstvo, usluge osiguranja i mirovinskih fondova, financijske usluge, naknade za uporabu intelektualnog vlasništva koje nisu drugdje uključene, telekomunikacijske, računalne i informacijske usluge, ostale poslovne usluge, osobne, kulturne i rekreacijske usluge, državna roba i usluge koje nisu drugdje uključene | |
| Primarni dohodak | naknade zaposlenicima, dohodak od ulaganja, porezi na proizvodnju i uvoz te subvencije na proizvode i subvencije za proizvodnju | |
| Sekundarni dohodak | tekući transferi (raspodjela dohotka) u gotovini ili u naravi među gospodarstvima (rezidenti i nerezidenti); među ostalima porez na dohodak, socijalni doprinosi i naknade te osobne doznake |
Na tekućem i kapitalnom računu za evidentiranje transakcija povezanih s prihodima (izvoz) i rashodima (uvoz) upotrebljava se pozitivan predznak (+) a neto transakcije izračunavaju se oduzimanjem rashoda od prihoda.
Platna bilanca europodručja i njegovih država članica temelji se na istom okviru, stoga su metode izračuna svih 19 država europodručja u velikoj mjeri usporedive. Platna bilanca sastavlja se u skladu sa smjernicama iz šestog izdanja Priručnika za sastavljanje platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja MMF‑a.
Platna bilanca i stanje međunarodnih ulaganja – uključena su mjesečna i tromjesečna priopćenja za javnost
Priručnik za sastavljanje platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja
Podatci upotrijebljeni u ovom tekstu mogu se pronaći u Spremištu statističkih podataka ESB‑a i datoteci koja se nalazi na kraju glavnog članka.